Pozdrav svima!

Tema mjeseca studenoga jest anksioznost te ću vam u ovom uvodnom dijelu istaknuti nekoliko važnih crtica koje susrećemo u našoj svakodnevnoj praksi, a vezane su uz razumijevanje utjecaja psiho-socijalnoga statusa na esencijalne komponente zdravlja našega lokomotornog sustava – na disanje i posturu. Istraživanja su pokazala kako su neosviještenost i neuravnoteženost najzastupljeniji uzroci loših držanja te se s pravom i sigurnošću može tvrditi kako na suvremenu osobu svakodnevno utječe niz čimbenika koji dovode do takvoga stanja. Zato je naša dužnost i socijalna odgovornost prije svega educirati o tome, ukazivati na različite svakodnevne štetne situacije kojih ljudi nisu ni svjesni ili na njih nisu gledali na takav način.

Veliku važnost treba pridati psihosocijalnim i emocionalnim faktorima koji svakodnevno utječu na naše držanje. Primjerice, ako smo veseli i dobro raspoloženi, vjerojatno će stav našega tijela biti otvoren, pogled usmjeren naprijed i gore, a ruke šire otvorene, jer je situacija u kojoj se nalazimo pozitivna i ugodna. U suprotnom primjeru, osjećaj anksioznosti ili nezadovoljstva u nama stvara obrambeni, zatvoren položaj tijela te smo u takvim situacijama češće pognute glave i zatvorenih ramena. Strah i nesigurnost utječu na mnogo više aspekata nego što mislimo. Jedan od primjera je i mišić m. iliopsoas (pregibač kuka) koji u takvim stresnim stanjima postaje spazmatičan, skraćen i disfunkcionalan jer, kada se osjećamo ugroženo, osnovni prirodni zaštitni refleks je fleksija trupa (zaštita vitalnih organa), što je upravo funkcija ovoga mišića. Dakle, kronični spazam spomenutoga mišića utječe na stabilnost lumbalne kralježnice i zdjelice te narušava mišićnu uravnoteženost lumbosakralne regije. Također, tjeskobna ili stresna stanja utječu na kvalitetu disanja te nerijetko plitko dišemo ne koristeći kapacitete našega glavnog dišnog mišića – dijafragme. Takvo, klavikularno (gornje) disanje stvara hipertonus cervikalne regije jer, primjerice, preko gornjih dišnih mišića poput m. pectoralisminor negativno utječe na lopatičnu pokretljivost, što posljedično stvara mišićnu neuravnoteženost te potencira razna bolna stanja cervikalne, torakalne i ramene regije. Upravo iz toga razloga, Body tehnika kroz svaku vježbu pridaje velik značaj kvaliteti disanja, naglašavajući komunikaciju dijafragme i pokreta kralježnice kroz sve tri ravnine kako bi se obavljala ishrana međukralježničkih diskova i dovoljna oksigenacija te detoksikacija tkiva.

U PBS centrima promiče se inteligentan i sveobuhvatan, a pritom potpuno prirodan način razumijevanja tijela. Kao najvažnija karika takvoga pristupa ističe se važnost slušanja i povezivanja uzročno–posljedičnih veza koje omogućavaju shvaćanje mehanizama nastanka određenih stanja našeg organizma, poput lošega držanja. Poštujući prirodne zakonitosti ljudskog uma i tijela te inteligentno oponirajući svakodnevnim štetnim utjecajima, uz temeljna načela cjelovitosti, raznovrsnosti, a uz to i zabave, Body tehnika postaje intuitivna potreba vašega tijela te mudar izbor načina života.

Ukoliko vas često obuzme osjećaj anksioznosti, nelagode, ukočenosti čitavoga tijela, iznenadno znojenje dlanova i osjećaj da nemate prostora za udah, poslušajte video u nastavku pomoću kojega ćete bolje razumjeti što se dešava u tijelu i kojim si vježbama Body tehnike možete pomoći.

Sonja

Počela sam dolaziti u PBS prije desetak godina, prije svega zbog problema s koljenima nakon što sam shvatila da postupci konzervativne medicine ne pomažu. Nakon početnoga rada u grupi, krenula sam, u početku jedanput, a zatim dva puta tjedno na individualne treninge te sam nakon godinu dana osjetila znatno poboljšanje stanja koljena. Kada se stanje stabiliziralo, počela sam raditi i druge vježbe te je vježbanje dva puta tjedno postalo nezamjenjivo – kako održavanje tjelesne kondicije tako i ugodno druženje s trenerom i svima u PBS-u. Uvijek originalne vježbe i izvrsno društvo nije lako zamijeniti te se nadam još dugom zajedničkom druženju.

Nar ili šipak (mogranj) jedna je od najcjenjenijih i  najstarije poznatih mediteranskih voćaka. Njegov crvenkasti plod bogat malim sočnim crvenim zrncima smatra se simbolom plodnosti i zdravlja.

Izuzetno je bogat vitaminom C te vitaminima B skupine, kalijem, kalcijem, željezom, fosforom, magnezijem i bakrom.

Zahvaljujući antioksidansu punicalagin, nar čuva zdravlje srca i krvožilnog sustava. Razrjeđuje krv čime sprječava začepljenje krvnih žila, a njegova redovita konzumacija smanjuje i razinu lošega kolesterola u organizmu.

Bogat je kalcijem, željezom i fosforom zbog čega blagotvorno djeluje na zdravlje koštanoga sustava: čuva zube, smanjuje upalne procese u zglobovima i hrskavici i olakšava simptome artritisa i osteoporoze.

Zahvaljujući vlaknima u košticama, povoljno djeluje na regulaciju probave i zdravlje probavnog sustava.

Jedan nar sadrži čak 16% ukupne dnevne potrebe za vitaminom C, zbog čega je izvrstan  čuvar imuniteta.

Njegova konzumacija potiče i lučenje hormona sreće, serotonina, zbog čega daje osjećaj opuštenosti i zadovoljstva.

Antioksidativno djelovanje nara tri puta je snažnije od djelovanja crvenoga vina i zelenoga čaja zbog čega pruža zaštitu od raka. Djeluje protuupalno i sprječava rast stanica raka, naročito pluća, dojki i prostate.

Dovoljno razloga da počnete konzumirati nar, zar ne?


SALATA SA ŠPINATOM I NAROM

Sastojci:

250 g mladoga špinata
1 očišćeni nar
1 avokado
1 žlica suncokretovih sjemenki
1 žlica senfa
maslinovo ulje
sol
papar
limunov sok

Priprema

Očistite nar, operite špinat i usitnite ga ukoliko su listovi veći. Avokado narežite na ploške. Pomiješajte limunov sok, maslinovo ulje, sol, papar i senf. Sve zajedno pomiješajte i pospite prethodno prepečenima suncokretovim sjemenkama.

Što je vaša ´Iskra´, strast i smisao postojanja? Što je to što u vama budi vatricu i čini da se osjećate živima? Pogledajte animirani film ´Duša´ koji grije srce, budi `Iskru` i podsjeća na smisao života. 🙂 

Arhiva PBS Newslettera

Prijavite se

Kako bi pristupili vašim sadržajima i korisničkom računu molimo da se prijavite vašim korisničkim imenom ili email adresom te zaporkom.